Skip to content Skip to footer

Šta je vinski turizam?

Poseta vinarijama Srbija, kao deo vinskog turizma, sve više i više zanimljivija je domaćim i stranim turistima. Vinski turisti žele, kroz vinske ture, da se upoznaju ne samo sa vinarijom, već i sa vinskim krajevima. Jedan od glavnih razloga njihovog putovanja jeste i otkrivanje novih ukusa i užitaka. Poput srpskih srednjovekovnih zdanja, tvrđava i gradova, tako su i poseta vinarija i vinski putevi izuzetno privlačni našim i inostranim turistima.

Zato i ne iznenađuje što u našoj zemlji postoji više vinskih ruta. Od rejona Subotice i Palića, preko Fruške Gore i Vršca, pa nadalje kroz Beograd i šumadijski kraj, sve do niškog, župskog i kosovsko-metohijskog rejona. Ovde se, dakle, nameće jedno glavno pitanje – šta obuhvata obilazak vinarija? Tačnije, šta je to vinski turizam i šta podrazumevaju vinske ture? U najširem smislu, poseta vinarija i vinski turizam su sinonimi. Međutim, u užem značenju, obilazak vinarija predstavlja samo jedan, ali izuzetno značajan segment vinskog turizma.

Vinski turizam je kompleksna, kulturno autentična pojava. Ona podrazumeva turističko putovanje koje obuhvata posetu vinariji, vinogradima, vinskim festivalima i izložbama. Glavni motiv za ovo putovanje jeste degustacija vina, ali i doživljaj vinogradarske regije, kao i svih atrakcija. Pored svega navedenog, svrha vinskog turizma jeste i upoznavanje sa tehnologijom izrade, odnosno proizvodnje, pakovanja i skladištenja vina. Jednostavno – vinske ture objedinjuju najvažnije aspekte celokupnog vinskog iskustva – od putovanja, preko degustacije vina, sve do obilaska vinograda, od kojih su neki stari i više decenija.

Ko su vinski turisti?

Poseta vinarija, odnosno vinski turizam, ipak, nije namenjen za svakoga. To je i logično, budući da je ovo, poput verskog ili etno turizma, posebna vrsta turističkog putovanja. Ljubitelji vinskih tura nazivaju se vinskim turistima. To su ljudi koji svakim svojim čulom uživaju u vinu i žele detaljnije da budu upoznati sa konkretnom vinarijom i vinskom industrijom. Pored toga, vinski turisti su putnici čija je želja da svoje turističko putovanje provedu u kvalitetnom društvu i prirodnom vinskom ambijentu i atmosferi. Vinski turizam, obilazak, odnosno poseta vinarija Srbija ima i edukativni pečat. Naime, vinski turisti stiču nova znanja o vinima, načinima njihove konzumacije i svim važnim elementima njihove proizvodnje.

Međutim, ne treba donositi zaključak da su vinski turisti isključivo profesionalni vinari, somelijeri ili enolozi koji znaju napamet sve sorte vinove loze iz najrazličitijih vinorodnih regiona. Vinske ture su „rezervisane“ sa sve one koji uživaju u aromama i ukusima različitih vina. Dakle, nevezano za to da li ste iskusni ljubitelj ovog pića ili tek ulazite u bogati, plemeniti vinski svet – ako je vino izvor vašeg užitka, onda je vinska tura prava stvar za vas!

U suštini, svi vinski turisti mogu se podeliti u tri kategorije:

  1. Radoznali (slučajni) vinski turisti. Oni žele da se upoznaju sa vinima na zabavan, neformalan način. Upuštaju se u vinsku avanturu iz znatiželje.
  2. Zainteresovani vinski turisti. Ovaj tip turista želi da otkrije neke nove informacije o vinima koje ne mogu saznati u lokalnim prodavnicama pića. Oni žele da saznaju nešto više o vinariji i nabave nove boce vina koje bi pokazali prijateljima.
  3. Posvećeni (pasionirani) vinski turisti. Oni žele još više podataka od zainteresovanih vinskih turista. Takođe, oni žele da svoje intelektualne sposobnosti prošire, kao i da budu priznati kao odlični poznavaoci vina. Sa zadovoljstvom kupuju i probaju retka vina.

Koje su prednosti poseta vinarija?

Od obilaska vinarija prednosti imaju kako vinarije, tako i turisti, kao krajnji potrošači. Navešćemo neke od benefita za vinarije, ali ćemo se više fokusirati na pogodnosti koje od poseta vinarija imaju putnici (turisti).

Promocija vinskog turizma i obilaska vinarija šansa je za vinske regione da ostvare ekonomsku korist. Stoga i ne treba da čudi što uzgajivači vinove loze, kao i vinari, ulažu značajna sredstva na usavršavanje vinskog turizma. Uzećemo kao primer Kaliforniju i Španiju. Prema pojedinim procenama, vinske ture omogućile su rast i razvoj ekonomije Kalifornije za više od dve milijarde dolara na godišnjem nivou. Dok je Španija od vinskih tura zabeležila rast prihoda za više od 15 odsto.

Takođe, vino se konzumentima, odnosno kupcima prodaje direktno – bez obzira na to da li se nalaze u ili izvan države u kojoj se vino proizvodi. Verovali ili ne, gotovo 40 odsto svih vina konzumira se u državama izvan svojih matičnih zemalja. Dakle, vinska tura, s jedne strane, omogućava prodaju vina na licu mesta. S druge strane, što je još važnije, jedan od ciljeva posete vinariji jeste izgrađivanje imidža i brenda vinarije, kao i odnosa sa potrošačima.

Prema tome, prodaja vina u vinariji, za vreme vinske ture, predstavlja kratkoročni cilj. Međutim, ekonomičniji, održiviji i dugoročniji cilj predstavlja izgradnja poverenja sa potrošačima, kao i širenje „dobrog glasa“ vinarije.